Osnovni razlog i povod za osnivanje BiH UG Amaximus leži u spoznaji da ogromna većina ljudi u veoma maloj mjeri koristi svoje umne potencijale, što u značajnoj mjeri umanjuje njihovu učinkovitost i uspješnost u ličnom i profesionalnom životu.

Naučna istraživanja potvrđuju činjenicu da stepen iskorištenosti umnih potencijala kod prosječnog čovjeka iznosi oko 5%. Pri tome, desna strana mozga je skoro potpuno nerazvijena i neiskorištena, u poređenju sa relativno znatno razvijenijom i mnogo više korištenom lijevom stranom mozga. Imajući u vidu da je desna strana mozga zadužena za osjećajnost, maštovitost, intuiciju, sistemsko razmišljanje, kreativnost i sl., onda je sasvim jasno da udovoljavanje zahtjevima za iskazivanje značajne kreativnosti, visokog stepena emocionalne inteligencije, prihvatanja holističkog pristupa u nauci, sistemskog načina razmišljanja, koje savremeni poslovni svijet postavlja pred sve nas, zahtijeva popravljanje postojećeg debalansa u smislu značajnijeg razvoja i desne strane mozga.

Misija Centra bila bi da vrši diseminaciju informacija o umnim potencijalima koje svako od nas posjeduje, ali ih nije najčešće ni svjestan i da upoznavanjem polaznika sa praktičnim metodama, kroz radionice, igraonice i mislionice, potakne razvoj i potpunije korištenje postojećih umnih potencijala, u cilju poboljšanja kvaliteta ličnog i profesionalnog života.

Vizija Centra je da postane regionalno prepoznatljiv kao mjesto za poticanje kreativnosti i kognitivnih sposobnosti, kroz razvoj svih oblika inteligencije i operativne vještine mišljenja.

Cilj Udruženja je da polaznicima omogući potpunije korištenje umnih potenicjala i postizanje uravnoteženijeg korištenja obje polovine mozga, kroz razvoj i unapređenje četiri vrste inteligencije: racionalne ili umne inteligencije (IQ), emocionalne inteligencije (EQ), socijalne inteligencije (SQ) i duhovne ili spiritualne inteligencije (DQ), kao i poboljšanje operativne vještine mišljenja.

UG Amaximus podjednaku važnost stavlja na razvoj inteligencije ali i mišljenja kao operativne vještine, koja je različita od inteligencije. Cilj Udruženja je dakle da promovira i razvija sva četiri tipa inteligencije, ali i da doprinese poboljšanju načina na koji studenti i ostali polaznici razmišljaju, kroz upoznavanje i praktikovanje konkretnih alata za sticanje tzv. vještine mišljenja.

Polazeći od uvjerenja da su informacije i inteligencija dovoljni, postojeća situacija je takva da sistem obrazovanja na svim nivoima, a posbno na visokoškolskim ustanovama sasvim malo pažnje poklanja umijeću razmišljanja. Inteligencija jeste potreban ali ne i dovoljan uslov za ispravno mišljenje. Kad se poučavaju pojedini aspekti razmišljanja, uglavnom se radi o logici, kritičkom razmišljanju, analizi i sl. To jest, važan, no tek maleni dio razmišljanja. Istraživanja provedena na Harvard univerzitetu pokazuju da je 90% grešaka u razmišljanju posljedica pogrešaka u percepciji, a ne logici. Uprkos tome, obrazovne institucije u najvećem broju istrajavaju u uvjerenju da je razmišljanje samo stvar izbjegavanja logičkih grešaka. Međutim, treba istaći da ukoliko je vaša percepcija ograničena, čak i besprijekorna logika će vam pružiti neispravno rješenje. Loša logika doprinosti lošem razmišljanju. Dobra logika, međutim, ne obezbjeđuje po automatizmu dobro razmišljanje. Ako je percepcija kriva, tada, dobra logika pruža loše rješenje. Postoji čak i dodatna opasnost da dobra logika daje lažnu aroganciju koja podupire pogrešno mišljenje.

Kritičko razmišljanje polazi od zastarjelog stanovišta da su sasvim dovoljni analiza, prosudba i argument. „Kritičko“ dolazi od grčke riječi „Kritkos“, koja znači prosuđivanje. Premda, prosuđivanje kao način razmišljanja ima svoje mjesto i vrijednost, nedostaju mu generativni, produktivni, kreativni i izvedbeni aspekti razmišljanja koji su od ključne važnosti, posebno u poslovnom svijetu gdje se od uposlenika očekuje kreativnost. Udruženje će nastojati da polaznici shvate i prihvate činjenicu da je jedan od najvećih nedostataka tradicionalnog načina mišljenja potpora već formiranom mišljenju (na temelju prvog utiska, omalovažavanja, predrasuda ili tradicije).

Mnogi od današnjih problema širom svijeta uporno traju jer tradicionalno obrazovanje pogrešno vjeruje da su dovoljni analiza, prosudba i argument. Naš uspjeh u nauci i tehnologiji ne proizilazi iz kritičkog razmišljanja nego iz sistema „vjerovatnosti“. Sistem vjerovatnosti prerasta naše informacije za stvaranje hipoteza i vizija. To nam pruža okvir kroz koji možemo posmatrati stvari, a ujedno i cilj kojemu stremimo. Kritičko razmišljanje u tome ima svoju ulogu jer ako znate da će hipoteza biti podvrgnuta kritici nastojite je osnažiti. No, kritičko razaranje jedne hipoteze nikad nije proizvelo bolju. Samo kreativnost proizvodi bolje hipoteze. Udruženje ima za cilj da uvjeri što veći broj polaznika da je neophodno napustiti uvjerenje da je kritičko razmišljanje dovoljno. Sve dok vjerujemo u to, ne možemo poklanjati dovoljno pažnje kreativnim, konstruktivnim i izvedbenim aspektima razmišljanja.

Udruženje ima za cilj da promovira metode koje se svode u najvećoj mjeri na tzv. perceptivno razmišljanje. Kako vidimo svijet? Kako možemo poboljšati svoje percepcije? Prepuštena sama sebi, percepcija se fiksira na ono što privlači našu pažnju ili odgovara našim emocijama. Potrebno je naučiti temeljna usmjerenja za vođenje naših percepcija. Te smjernice pažnje ili pozornosti postaju okosnice za razmišljanje. Ideja vodilja u Udruženju je da ako jasno vidimo svijet, naše razmišljanje i postupci imaju mnogo veću šansu da budu odgovarajući. Percepcija je naše opažanje svijeta oko sebe. Stvari koje uzimamo u obzir. Način na koji strukturiramo svijet. Inteligencija je potencijal. Razmišljanje je operativna vještina. Razmišljanje je operativna vještina preko koje djeluje inteligencija na bazi iskustva. Čak i visoko inteligentni ljudi trebaju usavršavati umijeće razmišljanja da bi u potpunosti iskoristili tu visoku inteligenciju. U protivnom, veliki dio potencijala ostaje neiskorišten. Centar ima za cilj da prezentira i upozna polaznike sa načinima za proširenje percepcije i za promjenu percepcije kao neophodnog preduslova za inventivnost i kreativnost. Sve to, doprinijeće i razvoju spoznajnih ili kognitivnih vještina.

Ciljne grupe za koje će se napraviti pojedinačni programi i proizvodi na, uglavnom, komercijalnoj osnovi bile bi sljedeće:

- Uposlenici i menadžeri
- Uposlenici vladinih institucija
- Uposlenici međunarodnih organizacija i ambasada
- Udruženja građana